Ona je riba dubokih nizinskih voda. Živi u pritocima Crnog i Kaspijskog mora. Za razliku od ostalih jesetri, kečiga rijetko zalazi u more i ona je najmanji predstavnik tog roda jer joj je obično veličina 30 do 50 cm. Hrani se ličinkama i kukcima s dna gdje ruje i traži hranu. Lovi se samo pri dnu malom udicom na glistu ili ličinke vodencvijeta. Najbolje se lovi u proljeće prije mrijesta, te ljeti i u ranu jesen. Kreće se u jatima i putuje rijekom. Na trzaj treba odmah zategnuti, a pozicije su tamo gdje je ilovasto dno rijeke. U svibnju i lipnju kečige odlažu ikru po kamenu i šljunku u dubokoj brzoj vodi.
Tijelo kečige je produženo a gubica zašiljena. Usta su joj s donje strane gubice i nema zuba. Između usta i vrške gubice ima resaste brčiće za pipanje i traženje po dnu. Oči su joj malene i okrugle, leđa tamnosiva, bokovi svjetliji, a trbuh bijelkast. Peraje su joj sivkaste. Po tijelu ima rožne štitove – pločice i to jedan na hrptu, dva po bokovima, sa svake strane po jedan, i dva na trbuhu. Koža joj je gola i glatka. Leđnih štitova ima 12 do 17 i oni su oštriji. Kostur joj je hrskavičast.
Meso joj je žućkasto i vrlo tečno.