Amur pripada redu Cyprinoformes, podredu Leuciscinae. Ime je dobio po azijskoj rijeci Amur koja je dobrim dijelom granična vode između Rusije i Kine i živi u gornjem i srednjem toku te velike rijeke. U Kini živi u Žutoj i Crvenoj rijeci. Te su vode u svojim gornjim tokovima brze i naglo teku da bi se nizvodno razlile i poplavile velika područja. Amurova ženka pušta ikru u brzim tokovima kada voda ima temperaturu od 20 °C što je nužno za izbacivanje ikre i daljnji razvoj amurove mlađi. Ona pušta 30.000 do 800.000 komada ikre koja se, oplođena, ostavlja površinom rijeke. Amur je prenesen u europski dio Rusije i dalje u Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku. Prije četrdesetak godina mlađ amura prenesena je iz Mađarske u neka ribnjačarstva bivše Jugoslavije gdje je počeo njegov uzgoj uz šarana.
Amur je lijepa i pravilno građena riba. Ima široko čelo i velike ljuske, zelenkasta leđa, tamnije bokove i svjetliji trbuh. Leđna i repna peraja su tamnije, a ostale svjetlije. Može narasti preko metra dužine i 30-ak kilograma težine. Kod nas je spolno zrel u četvrtoj godini pri težini od preko 3 kilograma. Manja mlađ se hrani planktonom, larvama i račićima, a kada poraste prelazi na biljnu hranu: trsku, vodenu leću, rogoz, travu i sl. Pravi je biljožder koji brzo raste. U šestoj godini mogu dozirati težinu do 10 kilograma. Amur svakodnevno jede mnogo vodenog bilja, gotovo toliko koliko je težak. Često se koriste u ribnjacima i za “čišćenje” obraslih vodenih površina. Meso mu je izvrsno.
Ipak, postoji problem mriještenja u našim klimatskim uvjetima jer vrijeme njegova prirodnog mrijesta dolazi u doba kada naše rijeke nemaju potrebnu toplinu za njegov mrijest. Umjetnim mriještenjem postižu se rezultati, no čini se da se u zadnje vrijeme prilagodio našim vremenskim uvjetima i temperaturama vode, te se i kod nas prirodnim putem mrijesti.
Amur je otporan na neke šaranske bolesti, premda je iz istog roda. Prema svom vanjskom izgledu najsličniji je našem klenu iako se odmah može uočiti razlika jer ima znatno manju glavu.
On je borbena riba i kada osjeti da je uhvaćen bori se žestoko. U Rusiji je amur već davno postao riba sportskih ribolovaca, a i kod nas je već uobičajeno da je amur redovni stanovnik zatvorenih voda. Obično su to ribnjaci bogati vodenim biljem. Sportski ribolovci love ga na komadiće trske, kukuruz, žgance, te modernijim i sofisticiranim metodama kao što su lov boilom.