Grgeč (Perca fluviatilis)

Živi u tekućim i stajaćim vodama. Rasprostranjen je u Europi i Aziji, ali u Španjolskoj i Italiji ga nema. Kod nas živi u vodama Dunavskog i Egejskog sliva.

Tijelo mu je malo po strani i bokovima stisnuto i dosta visoko. Imaju čvrsto prirasle ljuske srednje veličine. Hrptena mu je peraja dvodijelna. Prvi dio čvrst i bodljikav, a u drugom je samo prva koščica čvrsta, dalje je peraja mekana. Na kraju prvog dijela leđna peraja ima crni znak. U ustima su mu sitni i oštri zubi. Po leđima je tamnozelen, a po trbuhu žućkast ili bijelkast. Okomito po tijelu ima pet do devet tamnih pruga. Trbušne su mu peraje žućkasto-crvene, repne sivkasto-zelene. Naraste od 20 do 30 cm, ali mogu narasti i do kilograma težine. Jednogodišnji grgeči dostižu do 7,2 cm, od 5 godina 12,6 cm, 10 godina 18,2 cm, 15 godina 23,6 cm. Brzina rasta ovisi o gustoći nasada i uvjetima prehrane. Iako grgeč živi u nizinskim vodama, ipak su mu potrebne veće količine kisika, zato je osjetljiv na nedostatak kisika u vodi. Grgeči iz otvorenih voda imaju dulje tijelo i vitkiji oblik, a oni iz zatvorenih voda su zbiti i široki.

Mrijesti se u proljeće, od ožujka do svibnja. Ženka polaže ljepljivu ikru, a mužjak je prati. Drži se plićaka gdje napada sitnu ribu i vrlo je proždrljiv. Grgeč pliva uvijek na mahove i nije osobit plivač pa zato lovi iz zasjede. Čim opazi plijen, zaustavi se, naroguši peraje i onda napada. Drži se u jatima i zadržava iza grana, panjeva, rupa i korijenja u rijeci.

Najbolje se lovi u veljači, te od lipnja do studenog. Lako se lovi na spinanje, na mali žuti meps broj 2 ili sličnu sitnu varalicu, a inače na čep, glistu ili rep kedera te čak i na manjeg kedera. U mlađim godinama grgeč uzima hranu gotovo cijelog dana, dok krupniji komadi samo onda kad su povoljni uvjeti za ribolov. Vrlo je zahvalan ulov sportskog ribolovca, te ga i početnici mogu lagano loviti. Obično se drži donjih tokova voda. U mladosti lovi plankton životinjskog podrijetla, a poslije lovi sitne račiće i krupniju vodenu faunu. Na početku jeseni skupljaju se u veća jata i traže dublja mjesta ispod podrivenih obala gdje će i prezimiti.

Meso mu je odlično i nema mnogo sitnih kostiju.