Rijeka Drava u administrativnim općinama Sopje i Čađavica kroz naše područje protječe dužinom od 26 km. Zapadna granica se nalazi 2 km sjeverozapadno od mjesta Vaška,
dok je istočna granica 1.5 km sjeverno od mjesta Martinci Miholjački.
Uz glavno korito rijeke brojne su zatoke i rukavci u kojima ovisno o vodostaju voda sporije teče ili tek lagano struji. Od značajnijih za sportski ribolov možemo izdvojiti dvije: tzv. Stara Drava 2 km sjeverno od mjesta Čađavica,
te druga 1,5 km sjeverno od mjesta Martinci Miholjački.
Rijeka Drava je brza, a sediment koji nosi čine čestice sitnoga šljunka i pijeska, što dno čini nepogodnim za zakorijenjivanje i razvoj vodenih biljaka. Obalnu liniju toka rijeke Drave, kao i njezinih nekadašnjih korita, tzv. Stare Drave, određuju poplavne šume. Uz nisku obalu razvijene su šume bijele vrbe s močvarnom broćikom, Galio-Salcietumalbae, te mješovite vrbovo-topolove šume, Salici-Populetumnigrae, uz visoku obalu.
Rijeka Drava na području kojim gospodari ŠRU „Šaran“ Bakić ima dvije pritoke, Novodravski kanal i Županijski kanal. Te vode su vrlo značajne za mrijest riba.
Ribolovno područje Drava-Dunav je ihtiološki vrlo značajno ribolovno područje za Republiku Hrvatsku i cijeli crnomorski slijev. U njemu obitava oko 80 vrsta slatkovodnih riba od kojih su neke endemske.
Drava je ribljim vrstama najbogatija rijeka u Hrvatskoj od kojih je 6 regionalnih endema dunavskog slijeva: svijetlica (Telestespolylepis), mladica (Huchohucho), balonijev balavac (Gymnocephalus baloni), prugasti balavac (Gymnocephalusschraetser), mali vretenac (Zingelstreber) i plotica (Rutiluspigus). Bijegom iz šaranskih ribnjaka ili namjernim unosom u ove rijeke je dospjelo 13 alohtonih vrsta. U Dravi je zabilježeno širenje ponto-kaspijskih vrsta riječni glavočić i keslerov glavočić. Oni su se posljednjih desetljeća proširile uzvodno Dunavom iz Crnog mora, smatra se brodovima i teglenicama. Babuška, bijeli amur, sunčanica, crni somić, bezribica i alohtoni glavoči djeluju invazivno na autohtonu ihtiofaunu te su joj velika prijetnja.
U rijeci Dravi na našem području od zastupljenijih vrsta su amur, babuška, balavac, bodorka, bolen, crvenperka, deverika, grgeč, jez, kečiga, klen, krupatica, linjak, manjić, mrena, nosara, plotica, podust, sabljarka, smuđ, smuđ kamenjar, som, sunčanica, šaran ljuskavi, šaran maloljuskavi, štuka, tolstolobik bijeli, tolstolobik sivi, uklija.
Najlovnije vrste riba su: som, štuka, šaran, krupatica, babuška, uklija, smuđ, amur, plotica, klen, podust, mrena, deverika i manjić.
Na rijeci Dravi registrirane su dvije natjecateljske staze, jedna kod mjesta Sopje i druga kod mjesta Noskovci.